top of page

Ivan Gundulić

Dubravka

Ivan_Gundulic_crop.jpg
Ivan Gundulić: Dubravka: Welcome

Zašto baš ova tema?

Ovu temu sam odabrala kako bih mogla pomoći narednim generacijama. Znam kako većina lektira u srednjoj školi nije zanimljiva i prava je dosada čitati ih. Nakon ove obrade lektire mislim da će mi puno učenika drugoga razreda srednje škole biti jako zahvalno.

Ivan Gundulić: Dubravka: About

BIOGRAFIJA

"O lijepa, o draga, o slatka slobodo!"

Ivan Gundulić: Dubravka: Project

DJETINJSTVO

Ivan Gundulić rođen  je 9.1.1589. godine u gradu Dubrovniku.[3]  Bio je jedan od najpoznatijih hrvatskih pjesnika i dramatičara.
Duboko religiozan, kontemplativan i zaokupljen brigama za budućnost svojega grada – Republike, životni je vijek proživio u rodnome gradu, u doba koje obilježuje duh katoličke protureformacije.
Njegov jezik  čini osnovicu današnjeg štokavskog književnog jezika. [3]
I. Gundulić utemeljio je sve barokne vrste u hrvatskoj književnosti 17. stoljeća (religiozna poema, melodrama, barokni ep). [3]

ŠKOLOVANJE


Gundulić je vrlo vjerojatno (o tome nema pouzdanih podataka), kao i ostali imućniji sinovi pohađao gradsku školu u Dubrovniku i u njoj stekao osnovno obrazovanje.[2] Profesori su mu bili pjesnik na latinskom jeziku i prevoditelj Petar Palikuća i Talijan Camillo Camilli.[1] Osobito je važno istaknuti da je Gundulić sazrijevao upravo kad su i u Dubrovniku počeli djelovati isusovci, borbeni nositelji ideja katoličke obnove. Administrativno-pravničke službe koje je cijeloga života obavljao, upućuju na zaključak da mu je obrazovanje - u školi ili posebnim privatnim zanimanjem - bilo šire i svestranije od onodobnog uobičajenog. [2]

DUŽNOSTI

1608. godine  postao je članom Velikoga vijeća i otada je obavljao mnoge dužnosti u upravi Republike.[1] Dvaput je bio knez u Konavlima. 1634. godine izabran je za člana Vijeća umoljenih , a 11. rujna 1638. pred samu smrt izabran je za člana Maloga vijeća za sljedeću godinu.[3] Umro je 8. prosinca 1638. godine u 49. godini života u Dubrovniku. Pokopan je u franjevačkoj crkvi u Dubrovniku.[2]

OSTALA DJELA IVANA GUNDULIĆA

  • Ljubavne pjesme i melodrame nazvane “porod od tmine”(Arijadna, Prozerpina ugrabljena, Dijana, Armida)

  • Prepjev 7 psalama: Pjesni pokorne kralja Davida, 1621.

  • Religiozna poema Suze sina razmetnoga, 1622.

  • Pastorala/melodrama Dubravka, 1628.

  • Nedovršeni barokni spjev Osman

[3]


Osman.jpg
Ivan Gundulić: Dubravka: Quote

DUBRAVKA

Ivan Gundulić: Dubravka: CV

Vrsta: pastorala / alegorija / melodrama u tri čina

Činovi su slične dužine pa se tako prvi čin sastoji od 654, drugi od 466 i treći od 576 stihova. [4]

Tema: pokušaj bogatog starca Grdana da oskvrne prastaru dubrovačku tradiciju da se na dan svetkovine sv. Vlaha (3. veljače) vjere najljepši pastir i pastirica, tj. da podmićivanjem sudaca otme lijepu Dubravku

Mjesto radnje: mitska Dubrava

Vrijeme radnje: idealna poganska  prošlost (bog Lero)

[3]

                                                           “Ovo dan je ki dohodi

                                                           jednom nami na godište…” [6]

                                                                                     Dan sv. Vlaha , 3. veljače

Likovi: Dubravka i Miljenko

            Pastiri: Radmio, Ljubmir, Zagorko, Brštanko, Tratorko, starac Ljubdrag, Stojna-                              Zagorkova majka

            Satiri: Divjak, Gorštak, Vuk, Jeljenka

            Ribar, vile, Pelinka, glasnik, redovnik, pastirići

[5]


KRATAK SADRŽAJ

1. ČIN

Djelo opisuje jednu staru priču Dubrovačke tradicije koja glasi da se na dan svetkovine Sv. Vlaha vjenčaju najbolji i najljepši par pastira i pastirice. Te godine na red su došli najljepši pastir Miljenko i najljepša pastirica Dubravka. 

Djelo započinje tako da Radmio (pastir) i skup pastira zovu dan i objavljuju svečanost vjenčanja najljepšeg pastira i pastirice (Dubravka i MIljenko).

          RADMIO: "Objavi, Danice, jasni zrak objavi,

                               čuj tihe vjetrice u ovoj Dubravi;

                                pršat su počeli po listju zelenu

                                zovući dan bijeli i dzoru rumenu.

                               O zvijezdo, najdraži od neba uresu,

                               ukaž' se, ukaži! Raskoše tve gdje su?

                               Žuđena Danice, objav' se, objavi!

                               I zvijeri i ptice, svaki te glas slavi;

                               sve te oči gledaju i srca sva hlipe

                              da nas svijeh opsjaju svjetlosti tve lipe,

                              da nam prije svane dan, blagi dan svečani,

                              i žuđen i čekan u ovoj svoj strani." [6]

Stari ribar se jada pastiru Radmiu kako je pobjegao iz Primorja jer tamo vlada "srdita zvijer" (Mlečani). Ribar hvali dubrovačku slobodu i on sam želi uživati u njoj. Ispričao je kako kod njih u Dalmaciji niti kamena kuća ne može zaštititi ljude od  Mlečana i njihovog iskorištavanja. Ribar je tužan što se u Dalmaciji čak i ljubav i poštenje kupuju novcem.

               RIBAR: "O Dubravo, slavna svima

                              u uresu slobodnomu,

                              lijepa ti si mojijem očima,

                             draga ti si srcu momu.

                              U veseloj ovoj sjeni

                             od čestitih tvojih grana

                             provesti je milo meni

                            dio najdraži mojijeh dana.

                            Tim raspinam mreže moje,

                            i u zavjet vješam vrše

                           na zeleno dubje tvoje,

                           po kom blazi vjetri prše." [6]

Miljenko je zaljubljen u Dubravku, no nije on jedini koji bi htio Dubravkinu ruku. Starac po imenu Grdan također je htio Dubravku i spreman je na sve da ju i dobije. Tijekom izvođenja predstave “Dubravka” u kazalištu, Grdan je osoba koja se nikada neće pojaviti na sceni zbog svoga izgleda (priroda mu nije podarila ljepotu).

Uz Grdana i Miljenka Dubavkinu ruku htjela su i dva satira, Goštak i Divljak. U vrijeme kada se Dubravka kitila sa skupom vila izbila je svađa između Goštaka I Divljaka. Prepirali su se tko je od njih dvojice ljepši i koji ima veće šanse osvojiti lijepu Dubravku.

          DIVLJAK : “Ljepši ti nego ja? Ko je tî tko veli

                             da ljepša jes šoja neg golub pribijeli?

                             Ovaku tko drugu vidje igdje nakazan?

                             Pastijera po lugu ne straši na blag dan!” [6]

U devetome skazanju starac po imenu Ljubdrag kritizira suvremeni svijet. Ljubdrag je ustvari autorov glasnogovornik. Kritizira ljudski rad, govori kako su poljoprivreda i stočarstvo zapušteni te kako je izgled postao važniji od same osobnosti.


    "Prije ko mrav odasvuda

      svak nosaše sebi hranu,

      sad, za nejmat malo truda,

      svak mre u lasti gô na stanu.

      Pr'je ne znahu prve vile

      što je svila u haljini;

      sad odjeće sve od svile

      nije seljanke kâ ne čini." [6]

Ivan Gundulić: Dubravka: Inner_about
Picture4.jpg

Na dan sv. Vlaha vjenčali su se najljepši pastir i najljepša pastirica

                 “Dva mila ova, o Ljubavi

             tva sjedini slatka sila

            na dan ovi u ki slavi

                      sloboda se naša mila.”  [6]

         

Ivan Gundulić: Dubravka: Project

2. ČIN

Drugi čin započinje  raspravom Ljubimira i Brštanka o tome da se brak mora sklopiti među ravnopravnim partnerima. Partneri moraju sklopiti brak na temelju ljubavi, a ne interesa. U brak moraju uči žena i muškarac istoga staleža kako nebi došlo do omalovažavanja.

Divljak (satir) kako bi se približio vilama odlučio se preobuči u vilu i otići tamo gdje se vile kupaju. Problem koji ga je mučio je to što nikako nije mogao sakriti svoje rogove i oni su ga odavali. Izjavio je kako ljudi uspiju sakriti svoje "rogove"- loše osobine i zlobu, a on svoje prave rogove ne može nikako. 

                  DIVLJAK: "Nu pod kose ako mnozi lasno roge skrit umiju,

                                     zašto i ovi moji rozi

                                     kosami se ne pokriju?

                                    Sa svom moći i kreposti 

                                    uvlačih ih, krih svudire,

                                    nu svakako pravi i prosti

                                    iz prama mi jošte vire." [6]

U sedmom i osmom skazanju Zagorko i njegova majka Stojna razgovaraju o pronalasku očuha i nevjeste. Zagorko je također bio zaljubljen u Dubravku. Stojna se protivila tome da on dovede njoj snahu te je sama krenula u potragu za novim mužem. 

                     STOJNA: "Ja ću nać očuha prije neg ti meni nevjestu." [6]


Na kraju 2. čina Divljakova žena Jeljenka preobučena u pastira krene u potragu za svojim Divljakom. [5] 

Ivan Gundulić: Dubravka: Inner_about

3. ČIN

Pastiri koji su čuvali vile razotkrili su Divljaka i htjeli su ga pretuči. Preobučena Jeljenka spasila je Divljaka od pastira.

Starac Ljubdrag sav žalostan i jadan priča kako se dogodila nepravda te otkriva kako je Grdan potplatio suce kako bi baš njemu dodijelili Dubravku. 

       LJUBDRAG: "Ali se ockvrnla svetkovina pleenita: najljepša je dana vila                                   najgrđemu s tamna mita." [6]

Miljenko se jada zato što je izgubio Dubravkinu ruku i i gubi vjeru u ljubav. Žali se kako se zlatom sve može kupiti pa čak i ljubav, vjera, običaji i zakoni.

U šestome skazanju glasnik javlja Ljubdragu i Brštanku kako je Dubravka ipak na kraju pripala Miljenku. 

Kada su Grdan i Dubravka ušli u crkvu tlo se zatreslo, započela je glasna buka i kip je potamnio. Miljenkovim ulaskom sve se smirilo i MIljenka je obasjala zraka svjetlosti. Narod se pobunio i tražio je da se ispuni očita želja boga Lera. Ljubav Miljenka i Dubravke na kraju je bila ovjekovječena brakom. 


Ivan Gundulić: Dubravka: Inner_about

Slavlje sv. Vlaha

3. veljače

Ivan Gundulić: Dubravka: Portfolio

Alegorijsko značenje Dubravke

Dubrava – sam Dubrovnik
Dubravka, najljepša pastirica – simbol dubrovačke slobode i vlasti kojom se ženi Miljenko – simbol dubrovačkog plemstva
Grdan – simbol obogaćenog sloja dubrovačkih građana koji se žele domoći vlasti ženidbom s plemkinjama
Pastiri, pastirice, vile, satiri – simboliziraju Dubrovčane i Dubrovčanke koji su nositelji svih poroka suvremenog društva
Vile, narešene i rasipne – dubrovačke plemkinje
Pastirići – omladina dubrovačka
[3]

Ivan Gundulić: Dubravka: Quote

Osnovna ideja djela

Slobodna se država osniva na braku iz ljubavi u kojem su partneri ravnopravni!

“ (... )er kako neobične,

 tako su i štetne ženidbe neslične.(…)   

Ni se muž i žena ugađa, kad su oba

razlika plemena, iman'ja i doba,

 Ah, bog te ukloni, gotova 'e tu smeća

 da ti se ženi sni od tebe da 'e veća.” [6]

Ivan Gundulić: Dubravka: Quote

Kompozicija i stil

Stih: dvostruko rimovani dvanaesterci i osmerci

Obilježja antičke dramaturgije - pastorala

Elementi baroknog stila: suprotstavljanja, bujna metaforika, alegorija, antiteza, gradacija

Obilježja humora [3]

Petrarkistički opisi krajolika i ženske ljepote: 

                                        "…sunce iz nje sja oči a dzora iz čela,

                                        bijeli dan s istoči, pogleda vesela.

                                        Tijem svud noć mrkla je gdi svijetli zrak gledan

                                        n'je me vil, koja je sunce, dzora i moj dan." [6]

Ivan Gundulić: Dubravka: Quote

HIMNA SLOBODI

"O lijepa, o draga, o slatka slobodo,
dar u kom sva blaga višnji nam bog je do,
uzroče istini od naše sve slave,
uresu jedini od ove Dubrave,
sva srebra, sva zlata, svi ljudski životi
ne mogu bit plata tvoj čistoj ljepoti!" 
[6]

Ivan Gundulić: Dubravka: Quote
All Videos
Watch Now
Ivan Gundulić: Dubravka: Video_Widget

Popis literature

[1] enciklopedija.hr .  Gundulić, Ivan. Dostupno 30.5.2018. na http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=23793#top

[2] Delimar, S. (2018) Dubravka. Word dokument profesorice Sonje Delimar sa sata hrvatskog jezika. 

[3] Delimar, S. (2018) Ivan Gundulić. Prezentacija profesorice Sonje Delimar sa sata hrvatskog jezika. 

[4] M.L..  (2018) Dubravka.  Dostupno 15.5.2018. na https://www.lektire.hr/dubravka/

[5] Vlastite bilješke

[6] Gundulić, I. ( 2011) Dubravka. Dostupno 4.6.2018. na  http://www.medskvz.org/web/wp-content/uploads/2012/09/Gundulic_Dubravka-tekst.pdf

Ivan Gundulić: Dubravka: Inner_about

Popis korištenih slika i videa

http://1.bp.blogspot.com/-RlTWZMhTwsE/VlN-VYK2qXI/AAAAAAAAO8M/AT_JrmBApts/s1600-r/Ivan%2BGundulic.jpg

http://d1cdc15hzkd3wm.cloudfront.net/products/medias/originalmark/XFxQXFFA.jpg 

http://www.poslovni-savjetnik.com/sites/default/files/aktualno/pxl_100203_1379.jpg

http://www.lektire.eu/wp-content/uploads/2011/09/Osman.jpg

https://lh3.googleusercontent.com/AhAB6vpOpFdwNWRj4Y0lGJ4sO4F1wHE7Av9AnOwcSLPEf_jIqmJnMSYpHAIjrUzLlh3f=s113

https://www.skolskiportal.hr/media/cards/nastavnicki-dnevnik-2017-2018/02/sveti_vlaho.gifhttps://lh3.googleusercontent.com/Ps7ek0LzMxyo4nV_jLs3bhMJxc8nnh8YY4wwJoXiDRW8aoz2OHlmrtWbH7WWD_QnafWMEw=s133

http://pg-dubrovnik.net/wp-content/uploads/2014/01/Untitled6.pnghttp://croatiaexperience.com/EasyEdit/UserFiles/Slike/Piligramage%20tours/The%20Feast%20of%20Saint%20Blaise/1254422497SV_VLAHO___NASLOVNA_BY_ZT___07.jpg

https://www.telegram.hr/wp-content/uploads/2016/02/PXL_030216_12578944.jpg

https://lh3.googleusercontent.com/aT9pwt9iGOf9jy5kp4ny5znLlPCCrU9lBbgdIkD2R4XNRsCov1Xr1DCSML6p34i_JgDwqA=s127

https://lh3.googleusercontent.com/8D_ZwxjziPnTko5WVSdNFFnrYI3d72QpX1HQXTLr3rxQuFhCNROnA-d_ezCa1hBAGSXNAA=s114

https://www.skolskiportal.hr/media/cards/nastavnicki-dnevnik-2017-2018/02/sveti_vlaho.gifhttp://croatiaexperience.com/EasyEdit/UserFiles/Slike/Piligramage%20tours/The%20Feast%20of%20Saint%20Blaise/1254422497SV_VLAHO___NASLOVNA_BY_ZT___07.jpg

https://lh3.googleusercontent.com/drr4d_OJg_hh_1yeacvhvQE8u9-cIE-uH2ik0xFt1HlTu5rAqei1eE8fwaThWDfudbTo=s127https://lh3.googleusercontent.com/Zt4ZrGU8dJ9yh6E5kT5AJq54yih9_FmW-DCutUec8IdsVhr84XeeXDZVxB9V5EdKHGJOwA=s133

https://youtu.be/OvgagkF6yV4

Ivan Gundulić: Dubravka: Inner_about
bottom of page